Razgovarao: Srećko Vukasović 

 
VI STE, ANTE, KAO MLAD ČOVJEK OTIŠLI TRBUHOM ZA KRUHOM U AMERIKU, VAŠ JE ŽIVOT ZANIMLJIV ?

- Da, nažalost, kao i većina našeg naroda pošao sam u namjeri da ostanem jedno kraće vrijeme, ali sam podijelio sudbinu gotovo svih naših iseljenika ostavši u iseljeništvu punih 25 godina. 

ŠTO OKUPLJA HRVATE U AMERICI I GDJE SE OKUPLJAJU ?

- Hrvati u Americi dijele sudbinu iseljenih Hrvata diljem svijeta. Imali smo jedini oblik organiziranog zajedništva kroz Hrvatske župe i misije. Katolička crkva u Hrvata po svijetu uz duhovnu, vjersku, socijalnu i karitativnu skrb podupirala je Hrvate rodoljubno i u kulturi i športu. U okviru Hrvatskih župa i misija bili su građeni Hrvatski domovi i središnjice u kojima smo se nacionalno i društveno politički organizirali. Napominjem da je za vrijeme komunizma nenarodna nasilna jugodiplomacija pokušala na sve moguće načine razjediniti i uništiti sve oblike Hrvatskog organiziranog života. 

KAKO JE NASTAO HRVATSKI SVJETSKI KONGRES ?

- Hrvatski Svjetski Kongres do sada je najozbilniji i najuspješniji poduhvat organiziranog hrvatskog izvandomovinstva za dobrobit iseljenje i domovinske Hrvatske. Cilj nam je to prokletstvo iseljavanja osmisliti i pretvoriti u novi izvor duhovne i materijalne energije za zajedničko nam dobro. Hrvati u svijetu zbog poznatih prilika nisu mogli biti međusobno povezani na organiziran način niti su im djelovanja mogla biti usklađena tako da bismo točno i u pravo vrijeme znali što je najnužnije i najpotrebnije za Hrvatsku, bilo u promidžbi, bilo humanitarno i slično, naravno i uz planove za ulaganje u domovinu. 

KOLIKO JE ISELJENIKA UKLJUČENO U RAD HRVATSKOG SVJETSKOG KONGRESA I JESTE LI ORGANIZIRANI U SVIM ZEMLJAMA GDJE ŽIVE HRVATI ?

- Još ne znamo koliko nas ima u iseljništvu. Istraživanja nisu izvedena. Preostaje nam napraviti popis po svim hrvatskim općinama i zajednicama. Imamo i više grupacija iseljenika. Prateći iseljavanje od početka stoljeća pa do najnovije Hrvatske emigracije od g. 1945. pa do danas treba reći da se hrvatsko iseljeništvo dijeli u nekoliko kategorija. To su:

1. Autohtoni Hrvati iz Austrije, Italije, Mađarske, Češke, Slovačke i Rumunjske, davno tamo naseljeni.

2. Hrvati koji rade u Europskim zemljama.

3. Hrvati koji žive u prekomorskim zemljama i njihovi potomci.           

Najnovija istraživanja pokazuju da je 10 % do 15% Hrvata djelatno uključeno u rad za Hrvatsku. Kroz razne oblike pomoći domovini, bilo humanitarne, izravno novčane i u drugim oblicima, uključilo se 15-18 % Hrvata.           

 Sada kad smo ostvarili svoju državu, moramo više činiti na poticanju zanimanja iseljenih Hrvata za nacionalno zajedništvo podupiranjem razmjene u gospodarstvu, kulturi i drugim područjima između iseljeništva i domovine.          

Hrvatski Svjetski kongres uspostavljen je gotovo u svim zemljama i zajednicama gdje žive Hrvati. U postupku smo uspostave i u zemljama Južne Amerike tj. Peruu, Boliviji, Venezueli i Paragvaju. 

 KOJIM ĆETE PITANJIMA POSVETITI NAJVIŠE POZORNOSTI U HRVATSKOM SVJETSKOM KONGRESU ?

- Potreba je mnogo. Trebat će mnogo vremena i truda da se ostvari planirano. Ja trenutno radim na pokretanju nekoliko ključnih stvari i to: 

a.) Kako popisati sve iseljene Hrvate po svim općinama i zajednicama?

b.) Uspostavljanje izravne zrakoplovne veze s Hrvatima u prekomorskim zemljama;

c.) Otvaranje poslovnica Hrvatskih banaka u kojima bi iseljeni Hrvati mogli jednim dijelom štedjeti. Tu su i organizacijski poslovi u cilju medusobnog povezivanja i usklađivanja rada.  

Temelj Hrvatskog Svjetskog Kongresa je 5 radnih odbora;    

  1. Radni odbor za humanitarnu pomoć   

  2. Radni odbor za investicije i obnovu     

  3. Radni odbor za povratak    

  4. Radni odbor za kulturnu razmjenu    

  5. Radni odbor za mladež i studente.

 NAILAZITE LI NA POTEŠKOĆE U SVOM RADU ZA HRVATSKU ?

- Prisjećam se kako je raditi za Hrvatsku u razdoblju prije uspostave Hrvatske države značilo odreći se povratka u nju. Jugodiplomacija sa svojim špijunskim aparatom radila je na sprječavanju i onemogućavanju bilo kojeg rodoljubnog, državnotvornog ili drugog rada s Hrvatskim obilježjem. Pri tom smo nailazili na nerazumijevanje vlasti zemlje u kojoj smo se nalazili, jer je za njih Jugoslavija bila činjenica. O Hrvatima znalo se iz YU-propagande, a ona nas je predstavljala kao genocidno balkansko pleme kojemu je navodno bio cilj uništavanje drugih susjednih naroda. U takvom političkom i psihološkom ozračju nalazili smo se mi hrvatski iseljenici. Danas tih poteškoća nema. Imamo potporu i razumjevanje Hrvatskih vlasti i istaknutih pojedinaca, a isto tako hrvatskih iseljeničkih udruga i ustanova. 

MNOGO JE PRIMJERA GDJE PRILIKOM OBITELJSKOG POSJETA DOMOVINI RODITELJI ISELJENICI MEĐUSOBNO RAZGOVARAJU HRVATSKI, A S DJECOM NJEMAČKI, FRANGUSKI ILI ENGLESKI ?

- Roditelji u obiteljskom krugu trebaju posvetiti više pažnje hrvatskom jeziku. Ali to nije dostatno. Zbog svojih obiteljskihiskustava držim najboljim rješenjem djecu dovoditi u Hrvatsku te ih tako fizički i duhovno približiti domovini. Uprotivnom djetetu možete nametati hrvatski jezik u kući, kroz hrvatske škole, a ponekad se postigne suprotan rezultat. Preporučam Kučićanima i svima kojima ovaj list dođde u ruke da djecu dovode u Hrvatsku i to što češće i što duže. 

TERET RATA I OBRANE DOMOVINE SU PONIJELI MLADI. HRVATSKA SE NIJE JOŠ DOVOLJNO GOSPODARSKI OJAČALA DA BI SVE ZAPOSLILA. MNOGI ODLAZE RADITI U INOZENSTVO. ŠTO MISLITE O TOME ?

- Pojava nastavka iseljenja nas je zatekla, jer smo bili zaokupljeni uspostavom države i reorganizacijom Hrvatske privrede. Tome pridonose i nasljedne osobine kao posljedica bivšeg nasilnog i jednoumnog jugokomunističkog sustava. Zato trebamo kod hrvatskog čovjeka promjenu loših osobina, radnih navika, osobne i zajednićke odgovornosti. U tim okvirima će se rješavati i uzroci odlaska mladih, a nažalast vrlo stručnih ljudi, koji zbog gospodarskih prilika napuštaju svoju državu koja im je za školovanje izdvajala golema sredstva. Očekujem da će pretvorba uz sve propuste u kratkom vremenu donijeti poželjne rezultate i napredak u gospodarstvu, pa će se zaustaviti proces privremenog odlaska iz Hrvatske bar ove generacije, ali tek kad se mi naosob kao pojedinci promjenimo mijenjat ćemo prilike u društvu i državi.

 NAPUČIVANJE, TJ. DEMOGRAFSKA OBNOVA ISELJENIH DIJELOVA DOMOVINE, NAMA JE JEDAN OD NAJŽURNIJIH ZADATAKA U ČEMU NAM ISELJENICI MOGU POMOĆI POVRATKOM DONOSEĆI PRI TOM ZNANJE, RADNE I SVJETSKE NOVINE. NAILAZE LI PRI POVRATKU NA POTEŠKOĆE I KOJE ?

- Kada bi preduvjeti za povratak bili bolji, bilo bi i mnogo hrvatskih emigranata, pretežno iz Europskih zemalja za pavratak u Hrvatsku i time naseljavanje praznih opustjelih sela i područja nedavno oslobođenih. Ni približno nisu stvoreni uvjeti koji bi omogućili povratak svih kojima životne i obiteljske prilike to dopuštaju. I taj mali broj povratnika nailazi na prepreke mentaliteta bivšeg sistema. Administracija u državnim službama je troma i sporo rješavaju potrebe ljudi koji se vraćaju. Trebalo bi pojednostavniti postupak od dobivanja domovnice i ostalih dokumenata, pa sve do registriranja poduzeća. Općenito, Hrvatski emigrant nije problem samo pri odlasku kao sad zbog gospodarskih prilika. On je problem i pri povratku zbog socijalno-psiholoških i kulturnih razlika sredine iz koje dolazi u odnosu na Hrvatsku. Potrebna nam je razborita politika i strategija za naseljavanje Hrvatske i povratak iseljeništva. A Hrvatska politika nije mogla uspjeti riješiti sva goruća pitanja dok je bila zaokupljena brigom, kako Hrvatsku stvoriti, osloboditi je od velikosrpskog nasilja, izvući iz ratnih prilika i dobiti međunarodno priznanje. 

GOVORITE ZA NAŠ ŽUPSKI LIST. RECITE MI JE SU LI ISELJENICI IZ KUČIĆA DOVOLJNO ZASTUPLJENI U HRVATSKIM UDRUGAMA I ZAJEDNICAMA I KOLIKI IH JE BROJ U HRVATSKOM SVJETSKOM KONGRESU ?

- Prema mojim spoznajama iseljenici iz Kučića odazvali su se na poziv Domovine u najkritičnijim i najpresudnijim trenucima i to je za pohvalu. Da li su i u kojoj mjeri organizirani u udrugama koje su članice Hrvatskog Svjetskog Kongresa, nije mi poznato, ali upućujem poziv svim aktivnim Kučićanima bilo na kulturnom, gospodarskom, vjerskom, sportskom ili kojem drugom području da se organiziraju i na taj način doprinesu svojem mjestu i Hrvatskoj općenito. 

JESTE LI ZADOVOLJNI S DOPRINOSOM NAŠIH ISELJENIKA ZA OBRANU I OBNOVU HRVATSKE ?

- Hrvatsko iseljeništvo bilo je pokretačka snaga koja je snažno poduprla politički program stvaranja hrvatske države preko HDZ-a, uključivši se potom u izravnu materijalnu pomoć, kao i u promidžbenu djelatnost diljem svijeta. To je pridonijelo međunarodnom priznanju i utemeljenju hrvatske države. Osobno sam zadovoljan tim doprinosom, ako se vodi računa o činjenici da smo se tada mi iseljenici nalazili u teškim prilikama s obzirom na mogućnost organiziranja, a što nam sada okolnosti omogućavaju.

 JESTE LI U KUČIĆIMA UOČILI NEKE PROMJENE NAKON DEMOKRATSKIH PROMJENA ?

- Promjene sam uočio. Hrvatska je država stvarnost. Na temelju te činjenice svi se ponašamo. Spomenuo bih trinaestogodišnje razdoblje u kojem nisam mogao doći u Hrvatsku, jer sam bio hrvatski djelatnik. Dolaskom na prvi opći Sabor HDZ-a u veljači 1990. godine posjetio sam i Kučiće koje sam zatekao u velikim promjenama. Došao sam u sredinu koja me je stvorila i oblikovala te doživio susret s rodbinom i prijateljima u prilikama zaista velikih promjena s tada nepredvidivim ishodom, kad je neizvjesnost vladala na svakam koraku. 

KOLIKO SU DRUGA I TREĆA GENERACIJA NAŠIH ISELJENIKA UKLJUČENE U HRVATSKE UDRUGE I ZAJEDNICE? U KOJOJ SE MJERI ZANIMAJU ZA SVOJU MATIČNU DOMOVINU I ZA HRVATSKI JEZIK ?

- Zanimljivo pitanje. Po zakonitostima na koje mi možemo samo djelomično utjecati druga, treća i daljne generacije se odnarođuju. Je li netko Hrvat iz naprimjer druge i treće generacije, a ne govari hrvatski jezik i nije fizički i duhovno vezan s Hrvatskom? Rekao bih: Hrvatski potomci se u velikom broju stapaju u sredine u kojima žive. Mješani brakovi ih općenito naprave građanima te sredine. To neka bude opomena današnjoj Hrvatskoj generaciji i hrvatskoj vlasti da tome prilazi vrlo ozbiljno, jer svaki Hrvat koji je izišao, ako se ne vrati u doglednom vremenu, on je za Hrvatsku izgubljen. Veze medu iseljenicima se mogu održati samo u organiziranom obliku, a to čini Hrvatska bratska zajednica, hrvatska udruga koja ima socijalni, kulturni i poslovni karakter, a okuplja gotovo stotisuća članova. 

OSTVARIO SE NAŠ PLAN. IMAMO HRVATSKU! JESTE LI VI ZADOVOLJNI SA SVOJOM DRŽAVOM ?

- Imamo Hrvatsku! To je najvažnije, iako nije u svojim etničkopovijesnim granicama. Nije ni s pravnog gledišta kakva bit trebala biti. Nepravilnosti postoje, npr. u pretvorbi. Treba spomenuti da smo proživjeli rat i ratne posljedice. Sretan sam što je Hrvatska tu i što je međunarodno priznata, što je ostvaren tisućljetni san Hrvata sve od Pakta Konvente pa da danas.           

 Nezadovoljan sam što se mnoge stvari pretežito u pretvorbi rješavaju nepravično - u korist pojedinaca i užih skupina za razliku od općeg dobra Hrvatske kao cjeline. 

HVALA! ŽELIM VAM OSOBNI USPJEH I USPJEH U RADU HRVATSKOG SVJETSKOG KONGRESA.

- Bilo mi je zadovoljstvo. Koristim priliku poželjeti skori povratak svih Kučićanima kojima to poslovne i obiteljske prilike dopuštaju.Pozdravljam sve Kučićane u Kučićima i diljem svijeta. 

 

 

Zov rodnih ognjišta, 1996. br.2 (3)